Ko dočeka penziju uguši se u dugovima

Click here: => trophrinasong.darkandlight.ru?dt&keyword=sta+je+licni+broj+osiguranika+u+radnoj+knjizici&source=bandcamp.com_dt


I kome ja da placam! Imam 33 godine staza i 56 godina zivota. Opštinski organ unutrašnjih poslova vodi evidenciju o primljenim zahtevima i izdatim ličnim kartama.

Što se tiče doprinosa plaćaj samo penzioni. Strašno kakav zakon imamo.

Ko dočeka penziju uguši se u dugovima

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU I OSNOVNE ODREDBE Clan 1. Ovim zakonom uredjuje se: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ko se smatra osiguranikom, penzijski staz, osiguravanje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem. Po ovom zakonu obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za slucaj invalidnosti, smrti i starosti. Na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje mogu se osigurati lica koja nisu obavezno osigurana. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju, pravo na invalidsku penziju, pravo na porodicnu penziju, prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnosc u. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotudjiva, licna i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniciti, izuzev slucajeva utvrdjenih ovim zakonom. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom, osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora. Zateceni nosioci penzijskog i invalidskog osiguranja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine na dan stupanja na snagu ovog zakona u daljem tekstu: nosioci osiguranja nastavit ce sa radom do donosenja zakona izclana 153. Nosiocem osiguranja iz clana 5. Upravni odbor ima sedam clanova. Clanove Upravnog odbora imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u daljem tekstu: Vlada Federacije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugacije odredjeno. II OSIGURANA LICA 1. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju i ostvaruju: 1. Obavezno su osigurani drzavljani Federacije koji su: 1. Obavezno su osigurani strani drzavljani i lica bez drzavljanstva koji su na teritoriji Federacije: 1. Pod poslodavcem u smislu ovog zakona smatraju se pravna i fizicka lica. Obavezno se osiguravaju na teritoriji Federacije lica: 1. Obavezno se osiguravaju zemljoradnici i clanovi njihovog domacinstva i druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnoscu kao jedinim ili glavnim zanimanjem, koji su navrsili 15 godina zivota u daljem tekstu: zemljoradnici. Smatra se da je poljoprivredna djelatnost jedino ili glavno zanimanje u smislu ovog zakona ako zemljoradnik prosjecno mjesecno od te djelatnosti ostvaruje prihod najmanje u visini prosjecne mjesecne place u Federaciji u prethodnoj godini. Kao domacinstvo u smislu ovog zakona smatra se zajednica zivota, privredjivanja i trosenja prihoda ostvarenih radom njihovih clanova. Lica koja su bila osiguranici po cl. Ovo osiguranje traje najvise jednu godinu u svakom pojedinom slucaju prestanka radnog odnosa, ali najvise tri godine u toku radnog vijeka zaposlenika. Pod preduzecem i drugim pravnim licem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se preduzeca, ustanove, drzavni organi, banke i druge finansijske organizacije, zadruge i oblici saradnje i zajednickog poslovanja sa stranim licima. Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju se prava, utvrdjena ovim zakonom, svakom gradjaninu u slucaju gubitka radne sposobnosti, a u slucaju smrti clanovima njegove porodice pravo na porodicnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme: 1. Lica koja nisu osigurana po drugom osnovu osigurana su za slucaj gubitka radne sposobnosti i smrti, kao posljedice povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti, ako: 1. Drzavljani Federacije koji nisu obuhvaceni obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem mogu sebi i clanovima svoje porodice dobrovoljnim osiguranjem osiguravati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i u obimu utvrdjenim ovim zakonom. Drzavljani Federacije zaposleni u drzavi sa kojom nije zakljuc en medjunarodni ugovor mogu se dobrovoljno osigurati na penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom. Na dobrovoljno osiguranje moze se osigurati lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima opcu zdravstvenu sposobnost. Lice koje se nalazi na redovnom skolovanju ili odsluzenju vojnog roka ne moze se osigurati na dobrovoljno osiguranje. Lica iz clana 17. Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, postoji kad kod osiguranika uslijed bolesti ili povrede van rada nastupi potpuna nesposobnost za rad i privredjivanje. III STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Clan 21. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sticu se za slucaj: starosti, invalidnosti, smrti. Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu koje se ne mogu otkloniti lijecenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporedjen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Kod osiguranika iz stava 1. Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika iz stava 1. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama polozaja tijela, iznenadnim opterecenjem tijela ili drugim promjenama fizioloskog stanja organizma, ako je takva povreda uzrocno vezana za vrsenje poslova svog radnog mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin iz stava 1. Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao iskljuciva posljedica nekog nesretnog slucaja ili vise sile za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi s njima. Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi u obavljanju poslova iz cl. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na nacin iz clana 23. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda zemljoradnika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanic kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama fizioloskog stanja organizma, ako je takva povreda uzrocno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda osiguranika koju je pretrpio prilikom obavljanja poslova u vrijeme koje mu se na osnovu clana 94. Nosilac osiguranja ucestvuje u utvrdjivanju povrede na radu u preduzecu i drugom pravnom licu, kod poslodavca i zemljoradnika. Profesionalna bolest, u smislu ovog zakona, jeste odredjena bolest prouzrokovana duzim neposrednim uticajem procesa i uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvrdjuju nosioci osiguranja, po prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih i naucnih organizacija, uz saglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice u daljem tekstu: Ministar stvo. Propisi iz stava 2. Invalid rada, u smislu ovog zakona, jeste osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, zavisno od promijenjene radne sposobnosti, razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti: Strana 967 u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, u II kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnoscu. Svojim radnim mjestom, u smislu ovog zakona, smatra se radno mjesto na kome je osiguranik radio prije nastanka invalidnosti. Drugim odgovarajucim radnim mjestom, odnosno odgovarajucim zaposlenjem, smatra se radno mjesto koje odgovara tjelesnim i psihofizickim sposobnostima osiguranika na kome osiguranik sa radnim naporom, koji ne pogorsava njegovo zdravstveno stanje, moze da radi puno radno vrijeme, prema promijenjenoj radnoj sposobnosti. Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika iz clana 11. Invalidnost kao osnov za sticanje prava zemljoradnika, u smislu ovog zakona, postoji kad kod osiguranika, na nacin iz stava 1. Invalidnost kao osnov za sticanje prava lica iz cl. Starosna penzija Clan 30. Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrsi 65 godina zivota i najmjanje 20 godina penzijskog staza. Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kada navrsi 40 godina penzijskog staza, bez obzira na godine zivota. Osiguraniku kome se, u smislu ovog zakona, staz osiguranja racuna s uvecanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu uvecanja staza. Starosna penzija se utvrdjuje od mjesecnog prosjeka placa koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koje su za osiguranika najpovoljnije, pocev od 1. Kao godina osiguranja iz koje se uzima placa za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario placu,odnosno naknadu place za najmanje sest mjeseci staza osiguranja. Placa, odnosno naknada place ostvarena u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu penziju ne uzima se za utvrdjivanje penzijskog osnova. Kada se starosna penzija ostvaruje sa stazom osiguranja kracim od 15 godina, penzijski osnov se utvrdjuje na osnovu prosjecne place ostvarene za vrijeme ukupnog staza osiguranja. Za utvrdjivanje penzijskog osnova iz clana 32. Za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se prosjecna mjesecna placa koju je osiguranik ostvario u punom radnom vremenu. Placa koja je ostvarena radom u vremenu duzem ili kracem od punog radnog vremena preracunava se na prosjecni mjesecni iznos koji odgovara placi za puno radno vrijeme. Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini bio istovremeno u dva ili vise radnih odnosa, placa se racuna tako sto se uzima ukupna ostvarena placa i sati provedeni na radu u svim radnim odnosima do punog radnog vremena. Placa ostvarena radom u vremenu duzem od punog radnog vremena uzima se za utvrdjivanje penzijskog osnova samo ako je takav rad imao karakter rada duzeg od punog radnog vremena u smislu propisa o radu. Za vrijeme za koje je osiguranik ostvario naknadu place prema propisima o zdravstvenom osiguranju, za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se iznos prosjecne mjesecne place osiguranika, koja se utvrdjuje na osnovu place ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena sprijecenost za rad, preracunate koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim za tu godinu, u skladu sa clanom 45. U prosjecan mjesecni iznos place za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se osnov za odredjivanje naknade, odnosno uzimaju se naknade koje ostvaruje invalid rada sa promijenjenom radnom sposobnoscu sa pravom na rasporedjivanje odnosno zaposlenje na odgovarajuce radno mjesto, kao i pravom na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju. Kad se u obracunskom razdoblju za utvrdjivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade place iz clana 75. Ovi osnovi preracunavaju se koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim za godinu iz koje je uzeta placa za utvrdjivanje tih osnova, u skladu sa clanom 45. Kada se u obracunskom razdoblju za utvrdjivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade placa iz clana 75. Ako se ove naknade umanjuju za vrijeme privremene sprijecenosti za rad, za utvrdjivanje penzijskog osnova naknade se uzimaju u punom iznosu. Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. Za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se i placa ostvarena po osnovu inovacija, racionalizacija i drugih vidova stvaralastva u radu. Prilikom utvrdjivanja penzijskog osnova uzima se ukupan iznos place ostvarene u skladu sa stavom 1. Osiguranicima koji ostvaruju pravo na penziju na osnovu medjunarodnih ugovora periodi provedeni u osiguranju kod inozemnog nosioca osiguranja ne uzimaju se za utvrdjivanje penzijskog osnova, prema ovom zakonu. Osiguranicima iz clana 13. Za utvrdjivanje penzijskog osnova za osiguranike iz cl. Za osiguranike iz clana 17. Za osiguranike koji nemaju placu ostvarenu poslije 1. Pod strucnom spremom iz stava 1. Za utvrdjivanje penzijskog osnova ne uzimaju se slijedeca primanja: nagrade po osnovu posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne nagrade, naknade i sl. Kao godina osiguranja iz koje se uzima placa i ostala primanja za utvrdjivanje penzijskog osnova racuna se svaka kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario placu, odnosno naknadu place za najmanje sest mjeseci rada u punom radnm vremenu. Ako osiguranik nije ostvario placu, odnosno naknadu place za potreban broj mjeseci iz stava 1. Place za svaku godinu uzimaju se u cijelosti za utvrdjivanje penzijskog osnova. Place iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju prosjeka placa svih zaposlenih na teritoriji Federacije. Valorizacija placa iz ranijih godina, prema kojima se u smislu clana 32. Koeficijente za valorizaciju placa iz ranijih godina utvrdjuju nosioci osiguranja, svake godine jedinstveno za sve place na osnovu statistickih podataka o kretanju placa svih zaposlenih na teritoriji Federacije. Koeficijenti valorizacije izrazavaju se cijelim brojevima, sa tri decimale. Koeficijenti valorizacije za svaku godinu jedinstveni su za sve place, bez obzira na njihovu visinu. Penzijski osnov utvrdjuje se tako sto se place iz perioda iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje penzijskog osnova, valorizirane u skladu sa canom 45. Ukupna placa ostvarena radom u punom, kracem od punog i duzem od punog radnog vremena u jednoj godini preracunava se radi utvrdjivanja penzijskog osnova na iznos koji odgovara placi za puno radno vrijeme. Kao puno radno vrijeme uzima se broj sati rada sedmicno ili u duzem razdoblju, u smislu propisa o radu. U ukupan broj sati za koje je ostvarena ukupna placa uzimaju se u obzir i sati za koje je osiguranik primao novcanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zdravstvenom i penzijskom i invalidskom osiguranju i drugim propisima po kojima se isplac uje naknada place. Prosjecno mjesecno puno radno vrijeme u periodu iz kojeg se place uzimaju za utvrdjivanje penzijskog osnova utvrdjuje se na taj nacin da se zbrajaju svi sati mjesecnog punog radnog vremena, utvrdjenog propisom ili opcim aktom preduzeca ili drugog pravnog lica za poslove koje je osiguranik obavljao i taj zbir podijeli sa brojem mjeseci iz kojih se place uzimaju za utvrdjivanje penzijskog osnova. Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi za utvrdjivanje penzijskog osnova u skladu sa clanom 32. Smatra se da nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi u smislu stava 1. Osiguranicima koji su sami obveznici placanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za utvrdjivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovice koje sluze za obracunavanje i placanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Starosna penzija se utvrdjuje u procentu od penzijskog osnova prema duzini penzijskog staza i iznosi za 20 godina 45% od penzijskog osnova, a za svaku daljnju navrsenu godinu povecava se za 2% od penzijskog osnova, s tim da ne moze iznositi vise od 85% od penzijskog osnova. Starosna penzija u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju prethodno se uskladjuje od 1. U godinama u kojima nije izvrseno uskladjivanje penzije sa punim rastom placa uskladjivanje se vrsi procentom koji se dobije kada se prosjecna penzija iz decembra prethodne godine stavi u odnos sa prosjecnom penzijom iz cijele prethodne godine. Starosna penzija sa svim dodacima kod odredjivanja ne moze iznositi vise od iznosa prosjecne place isplacene u decembru prethodne godine, uvecane dva puta, uskladjene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se odredjuje starosna penzija. Uskladjivanje penzija Clan 51. Starosna penzija uskladjuje se sa procentom do rasta prosjecnih placa na teritoriji Federacije u godini u kojoj se vrsi uskladjivanje ove penzije na osnovu podataka Zavoda, u skladu sa raspolozivim sredstvima nosioca osiguranja. Mogucnost uskladjivanja penzija obavezno se razmatra svaka tri mjeseca, a, kada se steknu uvjeti iz stava 1. Konacno uskladjivanje penzija za prethodnu godinu vrsi se istovremeno sa usvajanjem godisnjeg obracuna nosioca osiguranja za tu godinu. Procenat konacnog uskladjivanja penzija zavisi od raspolozivih sredstava u godisnjem obracunu nosioca osiguranja. Invalidska penzija Clan 52. Osiguranik, kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti stice pravo na invalidsku penziju: ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolescu, bez obzira na duzinu penzijskog staza; ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navrsen penzijski staz koji mu pokriva najmanje jednu trecinu razdoblja od navrsenih najmanje 20 godina zivota do dana nastanka invalidnosti u daljem tekstu: radni vijek , racunajuci radni vijek na pune godine. Osiguranik kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti do navrsene 30. Osiguraniku iz stava 1. Kada se invalidska penzija odredjuje od place ostvarene u godini u kojoj je nastala invalidnost, penzija se prethodno uskladjuje, pocev od dana sticanja prava prema kretanju placa u posljednjem mjesecu iz perioda iz koga su place uzete za utvrdjivanje penzijskog osnova u odnosu na cijeli period iz koga su place uzete za utvrdjivanje penzijskog osnova. Invalidska penzija se utvrdjuje od penzijskog osnova koji se utvrdjuje na nacin predvidjen u cl. Kada se invalidska penzija stice sa stazom osiguranja kracim od 15 godina, penzijski osnov se utvrdjuje na osnovu prosjecne place ostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja. Kada se invalidska penzija stice sa stazom osiguranja kracim od 15 godina, za utvrdjivanje penzijskog osnova ne uzima se placa ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju. Izuzetno od stava 3. Kada se invalidska penzija ostvaruje sa stazom osiguranja ostvarenim u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i u godini ostvarivanja prava, za utvrdjivanje penzijskog osnova uzima se placa ostvarena u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo, bez obzira na to da li je osiguranik u toj godini ostvario placu, odnosno naknadu place za najmanje sest mjeseci staza osiguranja. Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolescu odredjuje se u visini od 85% od penzijskog osnova. Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane bolescu ili povredom van rada odredjuje se od penzijskog osnova zavisno od duzine penzijskog staza i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stazom. Visina invalidske penzije ne moze biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski staz. Invalidska penzija u slucaju invalidnosti prouzrokovane bolescu ili povredom van rada odredjuje se u procentu od penzijskog osnova, zavisno od duzine penzijskog staza i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim stazom i iznosi Invalidska penzija ne moze biti veca od 85% od penzijskog osnova. Kod odredjivanja visine invalidske penzije iz clana 56. Kod odredjivanja visine invalidske penzije osiguraniku koji je poslije navrsene 20. Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelomicno povredom na radu ili profesionalnom bolescu, a djelomicno bolescu ili povredom van rada invalidska penzija odredjuje se kao jedna penzija, koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske penzije obracunate za slucaj povrede na radu ili profesionalne bolesti i od srazmjernog dijela invalidske penzije obracunate za slucaj bolesti ili povrede van rada, tako sto se prethodno odredi iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolescu i iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana bolescu ili povredom van rada. Od svakog tako obracunatog iznosa uzima se dio u procentu koji odgovara uticaju pojedinih uzroka invalidnosti na ukupnu invalidnost. Zbir tako dobivenih iznosa cini invalidsku penziju, koja ne moze iznositi vise od 85 % od penzijskog osnova. Licima iz stava 1. Porodicna penzija Clan 60. Porodicnu penziju mogu ostvariti clanovi porodice : bracni drug; djeca rodjena u braku, van braka, usvojena, pastorcad koju je osiguranik izdrzavao, unucad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdrzavao do svoje smrti. Porodicnu penziju moze ostvariti i bracni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrdjeno pravo na izdrzavanje. Clanovi porodice sticu pravo na porodicnu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta: ispunio uvjete za starosnu penziju; po osnovu ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku penziju; bio korisnik starosne ili invalidske penzije. Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, clanovi porodice sticu pravo na porodicnu penziju bez obzira na duzinu penzijskog staza osiguranika. Udovica stice pravo na porodicnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta: 1. Udovica koja u toku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposobna za privredjivanje zadrzava pravo na porodicnu penziju, dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog pod uvjetima iz stava 1. Pravo na porodicnu penziju ima udovica i kad je dijete osiguranika rodjeno 300 dana poslije njegove smrti, s tim sto ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika. Udovac stice pravo na porodicnu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta: 1. Udovac koji u toku trajanja prava na porodicnu penziju po tom osnovu postane potpuno nesposoban za privredjivanje zadrzava pravo na porodicnu penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovac koji u toku trajanja prava na porodicnu penziju stecenog pod uvjetima iz stava 1. Dijete stice pravo na porodicnu penziju i moze to pravo koristiti do navrsenih 15 godina zivota. Dijete starije od 15 godina zivota zadrzava, odnosno stice pravo na porodicnu penziju ako je na redovnom skolovanju. Pravo na porodicnu penziju pripada za vrijeme trajanja redovnog skolovanja, a najkasnije do navrsenih 25 godina zivota. Ako je redovno skolovanje prekinuto zbog ucesca u odbrani Bosne i Hercegovine, pravo na porodicnu penziju moze se steci odnosno koristiti i nakon godina iz stava 2. Ne smatra se redovnim skolovanjem ako dijete nastavi skolovanje u skoli istog ranga koju je vec zavrsilo. Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan zivot i rad do navrsenih godina zivota do kojih se djeci osigurava pravo na porodicnu penziju ima pravo na porodicnu penziju za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje. Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalan zivot i rad poslije navrsenja godina zivota do kojih se djeci osigurava pravo na porodicnu penziju, a prije smrti osiguranika, stice pravo na porodicnu penziju ako ga je osiguranik izdrzavao do svoje smrti. Clanovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije sticu pravo na porodicnu penziju pod uvjetima kao i clanovi porodice osiguranika. Clanovi porodice stranog drzavljanina osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije koji stalno borave u inozemstvu, mogu steci pravo na porodicnu penziju po ovom zakonu, ako drzava u kojoj oni stalno borave priznaje to pravo drzavljanima Federacije, odnosno ako medjunarodnim ugovorom nije drugacije odredjeno. Porodicna penzija se odredjuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u momentu smrti, odnosno od penzije koja je korisniku penzije pripadala u momentu smrti. Visina porodicne penzije odredjuje se od iznosa penzije iz stava 1. Ako pravo na porodicnu penziju imaju razvedeni bracni drug i bracni drug iz novog braka osiguranika, odnosno korisnika penzije, odredjuje se jedna porodicna penzija u visini koja pripada jednom clanu porodice. Ta penzija se dijeli na jednake dijelove. Ako nekom od korisnika porodicne penzije prestane pravo na penziju ili mu bude obustavljena isplata porodicne penzije, preostalim korisnicima penzije odredjuje se novi iznos porodicne penzije. Ako neki od korisnika porodicne penzije zivi odvojeno, porodicna penzija dijeli se na jednake dijelove svim korisnicima porodicne penzije. Odredbe ovog zakona o uskladjivanju starosne penzije primjenjuju se i na invalidsku i porodicnu penziju. Zajamcena penzija i najniza penzija Clan 72. Osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju u visini od 85% od penzijskog osnova i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolescu osigurava se zajamcena penzija koja ne moze biti manja od 80% od prosjecne penzije isplacene u decembru prethodne godine, uskladjene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se isplacuje zajamcena penzija. Osiguranicima koji nisu obuhvaceni stavom 1. Prava invalida II kategorije invalidnosti Clan 73. Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporedjen na drugo odgovarajuce radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuce zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuce novcane naknade u vezi s koristenjem tih prava. Prava iz stava 1. Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo na: 1. Osiguranik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo na naknadu: 1. Osnov za odredjivanje naknade place iz clana 75. Naknada place iz stava 1. Naknada place iz clana 75. Naknada place iz clana 75. Ako osiguranik u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, nije ostvario placu nego naknadu place prema propisima o zdravstvenom osiguranju, naknada se odredjuje tako da se uzme iznos prosjecne mjesecne place koji se utvrdjuje na osnovu place ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena sprijecenost za rad, preracunata koeficijentom za valorizaciju utvrdjenim za tu godinu. Ako posljednja godina osiguranja iz stava 1. Visinu naknade place iz clana 75. Naknada place iz clana 75. Pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, pravo na rasporedjivanje na drugo odgovarajuce radno mjesto i pravo na naknade iz clana 75. IV PENZIJSKI STAZ Clan 82. Penzijski staz, u smislu ovog zakona, na osnovu koga se sticu i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obuhvaca: 1. Penzijski staz ostvaren u bivsim republikama Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 6. Osiguranik iz stava 2. Staz osiguranja kod razlicitih nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat ce se u skladu sa ugovorom zakljucenim izmedju navedenih subjekata. Pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja pripadaju osiguraniku na osnovu penzijskog staza, u staz osiguranja se uracunava samo vrijeme za koje je uplacen doprinos. Staz osiguranja koji se racuna sa efektivnim trajanjem Clan 83. U staz osiguranja sa efektivnim trajanjem u daljem tekstu: staz osiguranja racuna se vrijeme koje je osiguranik iz cl. U staz osiguranja racuna se vrijeme provedeno u radnom odnosu s punim radnim vremenom. Pod punim radnim vremenom iz stava 1. U staz osiguranja racuna se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slucajeva iz stava 2. U staz osiguranja racuna se vrijeme koje je osiguranik proveo: 1. U staz osiguranja, pod uvjetom iz clana 82. Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnoscu u staz osiguranja racuna se vrijeme cekanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, i vrijeme cekanja na odgovarajuce zaposlenje, dok prima odgovarajucu naknadu. U staz osiguranja racuna se vrijeme osiguranja iz clana 13. U staz osiguranja racuna se vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje za koje je vrijeme uplacen doprinos. Staz osiguranja sa uvecanim trajanjem Clan 89. Osiguranicima koji rade na narocito teskim i za zdravlje stetnim radnim mjestima na kojima poslije navrsenja odredjenih godina zivota ne mogu uspjesno da obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, staz osiguranja racuna se sa uvecanim trajanjem. Stepen uvecanja staza osiguranja zavisi od tezine i stetnosti rada odnosno od prirode posla, a stepen uvecanja staza osiguranja moze iznositi najvise 50%. Kao radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, mogu se utvrditi radna mjesta na kojima se sticu slijedeci uvjeti: 1. Kao radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem, zato sto je vijek vrsenja profesionalne djelatnosti ogranicen navrsenjem odredjenih godina zivota, mogu se utvrditi radna mjesta u onim zanimanjima u kojima zbog prirode i tezine posla, fizioloske funkcije organizma opadaju u toj mjeri da radniku onemogucavaju dalje uspjesno vrsenje iste profesionalne djelatnosti. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom trajanju i stepen uvecanja staza osiguranja utvrdjuje Vlada Federacije, na prijedlog: 1. Federalnog ministra odbrane za vojne osiguranike; 2. Federalnog ministra unutrasnjih poslova za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrasnjih poslova; 3. Federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj policiji i kaznenopopravnim ustanovama. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom trajanju i stepen uvecanja staza osiguranja za zaposlene u kantonalnom ministarstvu unutrasnjih poslova, utvrdjuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra unutras njih poslova. Radna mjesta iz clana 90. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem utvrdjuju se po prethodno pribavljenom misljenju odgovarajucih strucnih i naucnih organizacija, i uz saglasnost Ministarstva. Radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem podlijezu reviziji, na nacin i po postupku po kojima se utvrdjuju radna mjesta na kojima se staz osiguranja racuna sa uvecanim trajanjem. Revizija se obavlja najkasnije u roku od pet godina od dana utvrdjivanja tih radnih mjesta. Blizi propis o utvrdjivanju radnih mjesta na kojima se staz osiguranja racuna u uvecanom trajanju donijet ce nosioci osiguranja, najkasnije u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Osiguranicima iz clana 84. Poseban staz Clan 94. Licima koja su uzela ucesce u pripremama za odbranu Bosne i Hercegovine, odnosno koja su uzela ucesce u odbrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijeca obrane i organa unutrasnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staz, kao poseban staz u dvostrukom trajanju, racuna se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 30. Vlada Federacije ce, na prijedlog federalnog ministra odbrane u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o kriterijima, nacinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se vrijeme iz stava 1. Licima iz clana 94. V OSTVARIVANJE, KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA Clan 96. Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pokrece se na zahtjev osiguranika. Postupak za ostvarivanje prava na porodicnu penziju pokrece se na zahtjev clana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava. Postupak za ostvarivanje prava iz st. Postupak za ocjenu radne sposobnosti po osnovu invalidnosti pokrece se na zahtjev osiguranika. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja se osiguravaju u preduzecu drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca, ostvaruju se u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima i opcim aktima preduzeca i drugog pravnog lica. Kada je za rjesavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privredjivanje, nosilac osiguranja donosi rjesenje o pravima po osnovu tih cinjenica utvrdjenih na osnovu nalaza, ocjene i misljenja strucnog organa za ocjenjivanje radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju u daljem tekstu: strucni organ. Nalaz, ocjena i misljenje strucnog organa obavezno podlijezu kontroli, pri cemu se nalaz, ocjena i misljenja mogu potvrditi, odnosno preinaciti. Nosilac osiguranja uredjuje postupak za utvrdjivanje cinjenica iz stava 1. Protiv rjesenja nosioca osiguranja donesenog u prvostepenom postupku osiguranik i korisnik penzije, odnosno clan porodice osiguranika , odnosno korisnika penzije, moze podnijeti zalbu drugostepenom organu nosioca osiguranja. Na osnovu konacnog rjesenja nosilac osiguranja preduzece i drugo pravno lice, poslodavac, odnosno nosioc osiguranja, osiguraniku osigurava ostvarivanje odgovarajuceg prava. Preduzece i drugo pravno lice, odnosno poslodavac duzni su, na osnovu konacnog rjesenja nosioca osiguranja o pravu na raspored na drugo odgovarajuce radno mjesto osiguranika rasporediti na radno mjesto, u skladu sa clanom 28. Pravosnazno rjesenje o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja moze se izmijeniti novim rjesenjem, ako je pravosnaznim rjesenjem povrijedjen zakon na stetu korisnika prava. Pravo po novom rjesenju iz stava 1. Rjesenje kojim je priznato pravo na penziju, odnosno novcanu naknadu, izvrsno je danom donosenja. U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se zastita prava osiguranika i korisnika prava u okviru nosioca osiguranja, u skladu sa ovim zakonom, kao i sudska zastita. U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja osiguranik ostvaruje u preduzecu i u drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca, u smislu clana 81. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sticu se i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih ovim zakonom, s tim sto se pravo na penziju moze ostvariti samo poslije prestanka osiguranja. Penzija se isplacuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od sest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnosenja zahtjeva i za sest mjeseci unazad. Dospjela novcana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od sest mjeseci, od dana dospjelosti. Pravo na rasporedjivanje na drugo odgovarajuce radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuce zaposlenje, sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, i pravo na odgovarajucu naknadu place u vezi sa koristenjem ovih prava pripada od dana nastanka invalidnosti. Penzija i naknada place od dana nastanka invalidnosti do dana rasporedjivanja ili zaposljavanja na drugom odgovarajucem radnom mjestu, odnosno do upucivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju i za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, odredjuju se u mjesecnom iznosu i dospijevaju za isplatu unazad posljednjeg dana kalendarskog mjeseca. Naknada place zbog manje place na drugom odgovarajucem radnom mjestu odredjuje se u mjesecnom iznosu i dospijeva za isplatu zajedno sa placom, a isplacuje je preduzece i drugo pravno lice odnosno poslodavac. Korisniku prava na naknadu place, odnosno novcanu naknadu, koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na pregled radi ponovnog utvrdjivanja stanja invalidnosti obustavlja se isplata naknade place odnosno novcane naknade za vrijeme od dana odredjenog za pregled do dana odazivanja na poziv za pregled. Obustavljeni iznos naknade place iz stava 1. Ako je doslo do promjene utvrdjnog stanja, koja povlaci gubitak prava u skladu sa ovim zakonom, obustavljeni iznos naknade place isplacuje se samo do dana nastale promjene. Penzija se isplacuje stranom drzavljaninu koji se iseli na stalan boravak u inozemstvo, ako sa odnosnom drzavom postoji medjunarodni ugovor, odnosno sporazum o placanju ovih pri manja u inozemstvu ili ako ta drzava priznaje takvo pravo drzavljanima Federacije. Penzija se isplacuje drzavljaninu Federacije u inozemstvo, ako takva obaveza postoji po medjunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po medjunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja moze odobriti isplatu, ako iz porodicnih i zdravstvenih razloga drzavljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inozemstvo. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrcu korisnika prava, s tim sto se penzija isplacuje za cijeli mjesec u kome je korisnik penzije umro. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava. Prava iz stava 2. Udovica mladja od 45 godina zivota, odnosno udovac mladji od 60 godina zivota, stupanjem u novi brak gubi pravo na porodicnu penziju, osim ako je to pravo steceno ili je postojalo zbog potpune nesposobnosti za privredjivanje. Udovici odnosno udovcu koji stupanjem u novi brak izgube pravo na porodicnu penziju, a po bracnom drugu iz novog braka ne steknu pravo na porodicnu penziju, uspostavlja se pravo na raniju porodicnu penziju, ako: 1. Ako se dijete koje ima pravo na porodicnu penziju za vrijeme redovnog skolovanja nalazi na odsluzenju odnosno dosluzenju vojnog roka, penzija mu se za to vrijeme ne isplacuje. Udovici odnosno udovcu koji su stekli pravo na porodicnu penziju pod uvjetima iz clana 62. Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnoscu koji je stekao pravo na odgovarajuce zaposlenje sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije gubi pravo na odgovarajucu novcanu naknadu ako bez opravdanog razloga: 1. Prava stecena po osnovu invalidnosti traju dok postoji to stanje. Ako u slucaju iz stava 1. Rjesenje o pravu iz stava 2. Ako osiguranik, odnosno korisnik penzije ispuni uvjete za sticanje prava na dvije ili vise penzija po ovom zakonu, moze koristiti samo jednu penziju, po vlastitom izboru. Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navrsenja 40 godina penzijskog staza, odnosno 65 godina zivota i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja djelatnost iz clana 11. Korisniku porodicne penzije koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja djelatnost iz clana 11. Osiguraniku iz stava 1. U slucaju izdrzavanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivicnog djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, covjecnosti i medjunarodnog prava, clanovima porodice osudjenog lica vrsi se isplata penzije do visine porodicne penzije koja im pripada u skladu sa ovim zakonom. Prava stecena po ovom zakonu prestaju kada u toku koristenja prava prestanu da postoje uvjeti za sticanje i ostvarivanje prava, u slucajevima i pod uvjetima koji su utvrdjeni ovim zakonom. VI OSIGURAVANJE SREDSTAVA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE Clan 117. Sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja osiguravaju se iz doprinosa, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja, prihoda koje svojom djelatnoscu ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda. Najmanji iznos sredstava potrebnih za rad nosioca osiguranja utvrdit ce Vlada Federacije. Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su: 1. Stope doprinosa iz stava 1. Stope doprinosa iz stava 1. Na stope doprinosa saglasnost daje Vlada Federacije. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz clana 118. Osnovica za obracun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je: 1. Najnizu osnovicu za obracun doprinosa utvrdjuju nosioci osiguranja, uz saglasnost Vlade Federacije Clan 121. Za osiguranike iz clana 8. Osiguranici iz clana 9. Obveznici obracuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u odredjenim okolnostima su: 1. Clan 123 Obveznici uplate doprinosa iz clana 121. Obveznici uplate doprinosa iz clana 121. Na iznose doprinosa koji nisu placeni u rokovima iz st. Ustanova preko koje obveznici uplate doprinosa iz st. Ukoliko u trenutku utvrdjenja zaostale obaveze ne postoji pravno lice koje je bilo obveznik obracuna i uplate doprinosa u trenutku nastanka obaveze uplate doprinosa, utvrdjenu zaostalu obavezu izmirit ce pravni sljednik ili osnivac obveznika obracuna i uplate doprinosa, odnosno pravnog sljednika, ili vlasnik obveznika, odnosno pravnog sljednika. Ukoliko ne postoje lica iz stava 1. Nosilac osiguranja izdvaja sredstva u stalnu rezervu dok ne dostigne iznos od 10% planiranih prihoda za tekucu godinu. Sredstva rezerve iz stava 1. Maticnu evidenciju vojnih osiguranika nosilac osiguranja vodi odvojeno od ostalih osiguranika Clan 127 Poslove obracuna i naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje osiguranika iz clana 11. Nosilac osiguranja i obveznik uplate doprinosa mogu u toku upravnog postupka, kojim se utvrdjuje visina i iznos uplate doprinosa zakljuciti poravnanje, potpuno ili u pojedinim spornim tackama, o cemu sacinjavaju zapisnik. Nosilac osiguranja moze smanjiti dug po osnovu kamata i pristati na obracun i uplatu duga u duzem roku, ali ne duzem od sest mjeseci. Zapisnik o zakljucenom poravnanju iz stava 2. Zalba na rjesenje kojim se nalaze uplata doprinosa ne odlaze izvrsenje rjesenja i rjesenje je izvrsna isprava u postupku izvrsenja radi naplate novcanih potrazivanja Clan 130. Finansijski plan i godisnji obracun nosioca osiguranja se donose u skladu sa propisima o budzetima Federacije. Nosilac osiguranja donosi opci akt o postupku i nacinu donosenja finansijskog plana i godisnjeg obracuna iz stava 1. VII KAZNENE ODREDBE Clan 132. Novcanom kaznom od 500,00 do 5. Za prekrsaj iz stava 1. Ako lice koje je obavezno da samo za sebe podnese prijavu o osiguranju tu prijavu ne podnese ili je podnese nakon propisanog roka, kaznit ce se novcanom kaznom od 50,00 do 500,00 KM. Novcanom kaznom od 500,00 do 5. Za prekrsaje iz stava 1. Do pustanja u opticaj KM novcane kazne utvrdjene ovim zakonom mogu se placati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem kursu koji objavljuje nadlezna finansijaska institucija na dan placanja. VIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE Clan 135. Lica koja nemaju svojstvo osiguranika po ovom zakonu, ali su to svojstvo imala po propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i clanovi njihovih porodica i clanovi porodica korisnika prava po ranijim propisima, mogu ostvariti prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima utvrdjenim ovim zakonom. Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili pod uvjetima utvrdjenim po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja do dana stupanja na snagu ovog zakona penzija se isplacuje pod tim uvjetima, izuzev u slucajevima utvrdjenim ovim zakonom. Pravo na zastitni dodatak uz penziju, pravo na porodicnu penziju za vrijeme redovnog skolovanja, pravo rada sa skracenim radnim vremenom i pravo na naknadu place po tom osnovu, pravo na novcanu naknadu za tjelesno ostecenje, pravo na novcanu naknadu za pomoc i njegu, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvarena po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona prestaju sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Izuzetno od odredbe clana 30. Osiguranik moze steci pravo na starosnu penziju i prije navrsenih godina zivota propisanih u stavu 1. Osiguraniku iz stava 2. Osiguraniku iz stava 3. U periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona visinu zajamcene, najnize i najvise penzije iz clana 72. Vojnim osiguranicima pripadnicima bivse JNA drzavljanima Bosne i Hercegovine u daljem tekstu: vojni osiguranici bivse JNA korisnicima penzije koji imaju prebivaliste na teritoriji Federacije, penzija se isplacuje u visini 50% iznosa penzije odredjene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona u daljem tekstu: propisi vojnih osiguranika Clan 140. Ako penzija vojnog osiguranika pripadnika bivse JNA odredjena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi manje od zajamcene penzije utvrdjene u clanu 72. Ako penzija odredjena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi vise od zajamcene penzije utvrdjene ovim zakonom, a primjenom stava 1. Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolaze podacima o placi za utvrdjivanje penzijskog osnova vojnih osiguranika pripadnika bivse JNA, penzija se odredjuje na osnovu prosjecne penzije korisnika penzije koji imaju isti cin kao osiguranik cija se penzija odredjuje Clan 142. Kada se ne raspolaze podacima o penzijskom stazu registriranom u maticnoj evidenciji, penzijski staz utvrdit ce se na osnovu slijedece dokumentacije: radne knjizice, pravosnaznog rjesenja o penzijskom stazu, rjesenja o prijemu u radni odnos, rjesenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, obavjestenja o placi i stazu osiguranja, prijepisa licnog kartona o zdravstvenom osiguranju, drugih odgovarajucih dokumenata. Postupak za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu prije stupanja na snagu ovog zakona, okoncat ce se po odredbama ovog zakona ako je to za osiguranika povoljnije. Clan 144 Za utvrdjivanje koeficijenta za valorizaciju placa iz clana 45. Clan 145 Nosilac osiguranja je duzan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, privremena rjesenja o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zamijeniti trajnim rjesenjima. Rjesenja iz stava 1. Ukoliko se ne raspolaze podacima potrebnim za donosenje trajnih rjesenja, rok iz stava 1. Prava iz stava 1. Clan 146 Drzavljani Bosne i Hercegovine korisnici prava iz penzijskog invalidskog osiguranja nastavljaju koristiti stecena prava kod nosioca osiguranja na teritoriji Federacije. Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili u republikama bivse Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije, a koji su drzavljani Federacije i imaju prebivaliste na teritoriji Federacije, ukoliko im se penzija ne isplacuje kod nosioca osiguranja kod koga je ostvareno pravo na penziju, do zakljucivanja ugovora o socijalnom osiguranju sa odnosnim drzavama, isplacivat ce se akontacija penzije. Clan 147 Korisnicima penzije kojima penzija nije isplacivana prema rjesenju kojim im je priznato pravo na penziju nosilac osiguranja je duzan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, zapoceti isplatu stvarnih iznosa penzije prema rjesenju kojim im je priznato pravo na penziju, ukoliko raspolaze potrebnim podacima za takvu isplatu. U suprotnom, navedeni rok tece od dana dostupnosti podataka potrebnih za takvu isplatu. Penzija iz stava 1. Clan 148 Osiguranje sredstava za isplatu razlike izmedju primanja koja su korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja isplac ena u periodu od 1. Clan 149 Osiguranje sredstava za izmirenje duga po osnovu neuplac enih doprinosa obveznika iz clana 8. Clan 150 Place ostvarene u periodu od 1. Ako osiguranik ima samo place ostvarene u periodu iz stava 1. Clan 151 Do donosenja propisa o maticnoj evidenciji osiguranika i korisnika penzija primjenjuju se propisi o maticnoj evidenciji o osiguranicima i uzivaocima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlada Federacije ce, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o koristenju podataka maticne evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i visini naknade za koristenje tih podataka. Clan 152 Obrasce propisane propisima o maticnoj evidenciji o osiguranicima i uzivaocima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stampa i distribuira nosilac osiguranja. Clan 153 Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja cjelovito ce se urediti federalnim zakonom, saglasno nacinu ostvarivanja nadleznosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti socijalne politike, utvrdjenih clanom III 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon iz stava 1. Clan 154 Radi ostvarivanja zajednickih potreba i interesa osiguranika i korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, Vlada Federacije ce osnovati Agenciju za penzijsko invalidsko osiguranje. Agencija iz stava 1. Agencija ce poceti sa radom najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 155 Agencija nece razmatrati sljedeca pitanja: uvjete u pogledu godina zivota za sticanje prava na starosnu penziju, prijevremeno penzioniranje, uskladjivanje penzija, broj godina penzijskog osiguranja na osnovu koga se utvrdjuje penzijski osnov i odnos izmedju najvecih i najmanjih penzija. Agencija ce prestati sa radom kada obavi poslove utvrdjene ovim zakonom, a najkasnije do 31. Clan 156 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati na teritoriji Federacije propisi o penzijskom i invalidskom osiguranju koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugacije uredjeno. Do donosenja propisa iz clana 25. Predsjedavajuci Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubic, s. Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s.

Нама би ако има пара за то фактички требало све из СМТ верзије осим те допуне у ваздуху. Zasto je sve to tako??. Responsible: Re: Licna dokumenta gradjana Post by: zpetrov9 on September 03, 2013, 09:23:16 am Ovo je dozvola-legitimacija za prijelazak iz Sušaka u Rijeku iz 1946. Moja poenta ostaje ista. Pukne kao zvecka posle prve godine. ID kartica je vazeca putna isprava izmedju zemalja Evropske unije i zemalja koje su potpisale posebne ugovore sa grckom vladom, kao sto je Turska. Lična karta je javna isprava kojom građani dokazuju identitet. GGGG Pol M za muškarce ili F za žene Mesto rođenja Print izdavanja DD. Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navrsenja 40 godina penzijskog staza, odnosno 65 godina zivota i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili zapocne da obavlja djelatnost iz clana 11. Ako je to određeno međunarodnim ugovorom, lična karta može da služi i kao putna isprava umesto pasoša. Tebi je najbolje da bukvalno pratiš zakone i radiš po njima.